Bijelo Brdo

Bijelo Brdo kroz povijest

Vojna karta Bijelog Brda

Vojna karta Bijelog Brda

BIJÉLO BRDO – naselje smješteno uz Staru Dravu, 15 km istočno od Osijeka, uz državnu cestu Osijek – Erdut. Naseljeno je veoma davno, o čemu svjedoče arheološki nalazi, od kojih su najpoznatije slovenske nekropole iz ranog srednjeg vijeka, koje pripadaju bjelobrdskoj kulturi*. Selo se nekad zvalo Trnovac, susjedni Mađari su ga zvali Dorno, a naseljeno je 1540. godine Srbima iz Gornjeg Podrinja i Polimlja. U doba turskog povlačenja s Beča, stanovnici su prebjegli u Bosnu, a kad su se vratili, skrivali su se desetak godina u Kopačkom ritu gdje su imali drvenu crkvu. Znatan broj Srba, u gotovo pusti Trnovac, naselio se u doba Velike seobe pod Arsenijem III Čarnojevićem . 1706. godine selo broji 63 kuće i te godine ulazi u sastav daljskog vlastelinstva*.

U Bijelom Brdu sada ima oko 730 domaćinstava s 2.222 stanovnika. Crkva sv. Nikole građena je u periodu od 1764 – 1809., a obnovljena je 1996. Bijelo Brdo slavi dva kirbaja* – sv. Nikolu ljetnjeg (22.05.) i Usjekovanje glave sv. Jovana Preteče (11.09).

Selo raspolaže terenima bogatim ribom (štuka, šaran, bijela riba) i visokom i niskom divljači (zec, divlja patka, fazan, divlja svinja, srndać, jelen)

Od poznatih ličnosti u Bijelom Brdu su rođeni Kuzman Stanić (1825-1898), temišvarski paroh i Vasilije Trbić – veleški vojvoda, komita i borac za oslobođenje od Turaka.

Selo je nekoć pripadalo Hasan begu, imalo je stotinu domova s većinom grčkog obreda (pravoslavni). Bijaše 50 godina pusto, sada (tj. 1698.) je dvije godine naseljeno. U njegovom ataru su opustjela sela Kestenovac i Marinovac.

Sada se obrađuje 193 jutra oranica, a 300 jutara oranica stoji pusto. Obrađena su četiri vinograda, a neobrađenih ima pedeset. Pašnjak je seoski, šuma nemaju pa drvo za ogrjev i gradnju dovoze. Bave se ribolovom na Dravi, Dunavu i mrtvaji zvanoj Halašica. Na Dravi su tri vodenice, ali pripadaju drugima.

Ive Mažuran : Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698. godine, Osijek, 1988.

Osam godina kasnije, 1706., selo izgleda ovako: … Mehane i kasapnice nema nikakve (ali katkad koze i ovce kolju, a krave i volove malo koji put zakolju kasapi, a vino ponegde kmetovi toče), ali bi se mogle sagraditi. Za hrišćanskog gospodara zemlje od ovih kmetova niko nije čuo, a poslednji gospodar Turčin njima je bio osečki Mehmed-aga Bogdač; desetak od svakog žita uzimao je i kuluk na godinu dana od svake kuće po tri dana; od svakog kmeta, ovce i koze uzimao je po 2 (novca). I turskom caru plaćali su ili harač nosili prema svom imovnom stanju 5,6 ili 7 forinti. .A sad, ovo selo Trnovac, sa priključenim pustarama Kestinci i Močari, vlasništvo je kraljevskog fiskusa.

Bijelo Brdo danas

Smješteno na obalama rukavca Stare Drave, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 93 m. Prostire se na površini od 36,64 km2; prosječene gustoće naseljenosti 58 st/km2. U 720 domaćinstava živi 2119 stanovnika. Dijelovi naselja su zaseoci: Klisa Mala, Kestenjački rit, Vrtlog i Bijelo Brdo Planina. Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, proizvodnja tjestenine, ugostiteljstvo, trgovina, pržionica kave i obrti. U Bijelo Brdu je osnovna škola, s oko 170 učenika, ambulanta opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, ljekarna, poštanski ured HP-PS Osijek, DVD, Bjelobrdski sporstki klub, Bjelobrdski šahovski klub, SKUD , LD .

[width=420;height=250;zoom=9;]

Crkva sv. Nikole izgrađena 1764. godine zaštićeno je kulturno dobro. U blizini Bijelog Brda otkrivene su dvije srednjovjekovne nekropole koje pripadaju tzv. Bjelobrdskoj kulturi.

Značajni datumi

  • 22. 06. Sveti Nikola ljetni – kirbaj
  • 11.09. Usjekovanje glave sv. Jovana krstitelja – slava pjevačkog društva – kirbaj

Bijelo Brdo kroz slike ( kliknite na sliku da biste dobili uvećani prikaz )

[nggallery id=3]