Vojna karta Aljmaša
ÄLJMAŠ – mjesto u blizini ušća Drave u Dunav, zabilježeno prvi put kao posjed 1327. godine. U srednjem vijeku bilo je trgovačko – zanatsko mjesto. Oko 1745. imao je Aljmaš 64 kuće. Sada selo ima oko 230 kuća i, prema popisu iz 2001. godine, 580 stanovnika. U centru sela nalazi se župna crkva Gospe od Utočišta, sagrađena 1708. godine, srušena tokom rata 90-tih. Aljmaš je čuveno marijansko svetište gdje se, od 1704. godine, za Veliku Gospu (15.08.) slijevaju desetine hiljada vjernika iz šire okoline. Selo je poznato i po atraktivnim vikend naseljima, seoskom, lovnom i ribolovnom turizmu. Starosjedioci Aljmaša, Hrvati, govore karakterističnim zapadnim staroekavskim narječjem sa starom akcentuacijom.
Aljmaš danas
[width=420;height=250;zoom=9;]
Smješten na obroncima Daljske planine, na desnoj obali Dunava, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 93 m. Prostire se na površini od 32,36 km2, prosječne gustoće naseljenosti 20 st/km2. U 260 domaćinstava živi 645 stanovnika. Dijelovi naselja su zaseoci: Aljmaška Planina, Čauševac, Dravsko Ušće i Hrastovo Polje. Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, stočarstvo, građevinarstvo, ugostiteljstvo, trgovina, turizam. U Aljmašu je područna škola OŠ Dalj, ambulanta opće medicine Doma zdravlja Osijek, područni poštanski ured HP-PS Osijek, DVD, lovačka udruga , ribolovački klub , sjedište Turističke zajednice općine Erdut, nevladina udruga . Aljmaš je poznato marijansko svetište od 1704. godine, gdje se na Veliku Gospu (15.08.) stječe mnoštvo vjernika. Crkva Pohođenja Marijina, s kipom Majke Božje, izgrađena je 1864. godine. Na mjestu stare crkve, porušene u Domovinskom ratu, izgrađena je nova crkva u modernom arhitektonskom ključu. Aljmaš tijekom godine posjeti preko 100.000 hodočasnika i turista.
Aljmaš kroz slike ( kliknite na sliku da biste dobili uvećani prikaz )
[nggallery id=2]
